|
Budimo iskreni, ako ne uspijemo sa svim ovim reformama, uvijek postoji mogućnost za dodatne poreze - hladno mi replicira Slavko Linić dok razgovaramo o kritikama nedavno izglasanog proračuna koji je kao ministar financija branio u Saboru.
Koncentriran na razgovor, jednom rukom isključuje telefone koji mu neprestano zvone. Govori jednostavno, s plastičnim primjerima i bez imalo ustezanja. Jedini u Vladi otvoreno priča o radikalnim smanjenjima troškova javne uprave. Hrvate koji posao u javnom sektoru uzimaju zdravo za gotovo naziva neodgovornima, kolektivne ugovore golemima i neprovedivima. Uz najave da će se otpuštanja u javnoj upravi protegnuti na 2013. i 2014., novinaru “Otvorenog” prošli je tjedan dobacio da je na HTV-u “ionako previše zaposlenih”. S jednakom je ležernošću donedavno govorio i o Zoranu Milanoviću.
“Kada dobijemo izbore, morat će otići s mjesta predsjednika SDP-a”, rekao je u intervjuu Globusu još u kolovozu.
Danas, pak, najavljuje masovne otkaze i privatizaciju državnih giganta. Prvi je najavio i gašenje Vjesnika pa su ga demantirali, a zatim ipak potvrdili.
- Ako zaposlenici Vjesnika žele, mogu ga otkupiti za kunu. Pozivam ih da to učine i tako dokažu da mogu opstati na tržištu bez obilnih državnih davanja, kaže mi.
Ekonomski analitičari vrlo su kritični prema proračunskoj projekciji. Tvrde da će povećanje PDV-a donijeti negativan efekt smanjene potrošnje, a time i manje od očekivanog na prihodovnoj strani.
- Ne bih rekao da su vrlo kritični, nego da su vrlo oprezni, nepovjerljivi prema političarima.
Naše najave ne ocjenjuju dobro upravo zbog tog nepovjerenja. Povećanje PDV-a nije ušlo u proračun jer smo ga usmjerili prema gospodarstvu, kroz smanjenje doprinosa za zdravstvo i niz parafiskalnih nameta. Kako smo ocijenili da je nelikvidnost stravična, predložili smo donošenje zakona kojim ćemo sve neplaćene obveze refinancirati na 36 mjeseci, što je i naša najveća potpora gospodarstvu. Mi smo, dakle, pokazali da gospodarstvu želimo pomoći da iziđe iz teškoća, no istodobno smo porezom na dividendu i pretporezom za luksuzne automobile poslali jasnu poruku da privatnici više neće moći izvlačiti sredstva. Dakle, dobit će naše potpore kad otvaraju radna mjesta i nove investicije, a oporezivat ćemo ih ako novac prenose u dividende i vlastite džepove.
Sumnjajući u dosljednost svih tih mjera i aktivnosti, analitičari te naše poruke ocjenjuju s oprezom i nepovjerenjem. No, jedna od sljedećih mjera Vlade bit će novi Zakon o financijskom poslovanju koji će nam dati goleme mogućnosti da utječemo na financijsko restrukturiranje dugova trgovačkih društava.
Tada ćemo vidjeti tko se i kako ponašao prema ovim poticajnim mjerama. To nepovjerenje možda je opravdano jer prethodne vlade nisu bile aktivne u procesu rješavanja nelikvidnosti i poticanju investicija. Mi ćemo gospodarstvu biti partner, a od njih očekujemo da se ponašaju odgovorno. Zato smo malo veći optimisti.
Nerealnim se ocjenjuju i planirane dvije milijarde kuna uštede na primanjima javnog sektora ako u isto vrijeme ne zahvatite i u neka od prava zaposlenika kao što su regresi i božićnice.
- Osnovno je smanjenje za masu plaća dvije milijarde i to će biti ostvareno. Ministri koji to ne budu mogli, sjest će sa sindikatima i morat će se dogovoriti. Tu neće biti popuštanja.
Kojim ste argumentima na GSV-u uspjeli dobiti zeleno svjetlo sindikata za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru za 5000, što je još uvijek daleko od potrebnog?
- Tih pet tisuća su ljudi koji imaju ugovore na određeno vrijeme i ugovore o djelu. No, točno je, još nismo pokrenuli pitanje cjelovite reorganizacije. Naš najjači argument bio je glas građana Hrvatske koji su vrlo jasno dali podršku proračunu. Očito ne žele više živjeti na kredit i traže da budemo racionalni u trošenju svake kune koju uplaćuju. Najveći dio sindikalnih središnjica to je također shvatio vrlo ozbiljno. Naš su problem ovako velika državna administracija te socijalna davanja za mirovinski i zdravstveni samo zato što nema porasta GDP-a. Naš je cilj u osam godina doći do dva milijuna zaposlenih i tog trenutka padaju relativne brojke sada neodrživog omjera zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na realni. Učinit ćemo sve da povećamo i efikasnost zaposlenih u javnom sektoru, u administraciji koja 20 godina nije riješila zemljišne knjige, koja ima golemo bogatstvo u imovini, a nije niti popisala sve što ima, da se efikasnije upravlja transportima i energetikom.
Budimo iskreni, sami smo krivi što se dovodimo do toga da imamo niske plaće i prebrojavamo svakog zaposlenog jer smo sami bili neefikasni i neodgovorni, i to ne samo državna administracija, državna i javna poduzeća, nego i politika.
Mislite li da će sindikati imati više razumijevanja za bolne rezove, u prvom redu za promjene Zakona o radu koje je upravo najavio sam premijer?
- Glas građana usmjerio nas je da sjednemo za isti stol, to je očito, a i sindikalna je strana vrlo jasno poslala poruku da je spremna otvoriti razgovore i o pitanju izmjena ZOR-a. Podršku nam daju i političke stranke u Saboru. Svjetska banka odmah će uplatiti 150 milijuna eura za promjene zakona koje su podrška strukturnim promjenama, a to su itekako dobra sredstva za početak.
Koliko će proračun zaraditi na oporezivanju dividendi? Čini se da je oko te odluke bilo dosta otpora u Vladi.
- To nije istina. Poslovni sektor vršio je jak pritisak, ali mi smo se oduprijeli. I kao što sam već rekao, jasno smo poručili da će sve što ide prema osobnoj potrošnji biti dodatno oporezovano.
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ja bi njega pustio s lanca ali neke stvari, kao gasenja Vjesnika ne odobravam. U ovom zutilu od smeca mozda jedine prave novine u rvata. To sto je godinama sistematski pljackan Vjesnik je najmanje kriv.
_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.
|
Postano: 19 vel 2012 10:15 
?
Sve što sastaviš raspadne se prije ili poslije
