Predsjednik Svjetske akademije znanosti i umjetnosti - WAAS

Zaslužni znanstvenik Instituta 'Ruđer Bošković' istaknuo je da danas živimo u svijetu koji je sasvim drugačiji od onoga od prije pola stoljeća jer su veze i komunikacije postale vrlo značajne za svaki pothvat i njegov uspjeh. 'Tada nije bilo mobitela, ni globalizacije. To je realnost, a u njoj znanost stvara neki novi svijet. Taj novi svijet je puno važniji od svih onih priča o tome komuniciramo li s vanzemaljcima ili ne', rekao je Šlaus koji je član WAAS-a od 1994. godine, a član njegova predsjedništva od 2005. Naglasio je da se, prema novoprihvaćenim pravilima, sjedište Akademije seli u onu zemlju u kojoj živi i radi njezin predsjednik, što znači da je Hrvatska, odnosno Institut 'Ruđer Bošković', postao novi dom te institucije.

Akademik je uvjeren da bi ovaj događaj mogao biti važan za cijelu Hrvatsku, jer će omogućiti stvaranje značajnih veza koje bi naši ljudi mogli iskoristiti. 'Primjerice, Hrvatska će uskoro postati članica CERN-a. Već desecima godina hrvatski fizičari rade na eksperimentima CERN-a, a jedan od članova moga tima bio je Herwig Franz Schopper, bivši direktor tog instituta, jedini koji je to bio u čak dva mandata', rekao je.

Naši znanstvenici vani trebaju biti hrvatski 'špijuni'

Govoreći o tzv. odljevu mozgova, Šlaus je rekao da nije problematično to što neki znanstvenici odlaze raditi u inozemstvo. Važno je da rade nešto korisno za Hrvatsku. 'Naši su ljudi još od vremena Ruđera Boškovića išli van. To nije problem. Bošković je cijeli svoj život živio vani, osim što je u Dubrovniku proveo mjesec dana na odmoru u ladanjskoj kući Sorkočevića. Međutim, on je sve vrijeme bio diplomat u službi Dubrovačke republike i špijun za poslove Dubrovnika. Dakle, radio je cijelo vrijeme za Dubrovnik', objasnio je Šlaus i istaknuo da slično trebaju raditi i naši ljudi danas.

Članstvo u WAAS-u velika je čast

Svjetska akademija ima više od 600 članova iz 86 zemalja svijeta, a među njima su iz Hrvatske još i predsjednik Ivo Josipović, Stjepan Mesić, Boris Kamenar, Matko Bolanča, Nadan Vidošević, Asim Kurjak, Ana Stavljenić-Rukavina, Mladen Staničić, Radovan Vukadinović, Kruno Pisk i Marko Krištof, sadašnji pomoćnik ministra rada.

Akademija je osnovana 1960. u Ženevi na inicijativu Alberta Einsteina, Bertranda Russella, Roberta Oppenheimera, Harolda Ureyja, Pierrea Augera, Harolda Lasswella, Francisa Perrina, Josepha Rotblata i Johna Boyda Orra. Okuplja vodeće znanstvenike, nobelovce, umjetnike, političare, državnike te čelnike instituta i poslovnih kompanija. Imenovanje u WAAS smatra se jednom od najvećih akademskih počasti.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

akademik Ivo Šlaus

E-mail adrese:

slaus@irb.hr

Akademske titule:

akademik
doktor znanosti

Institucije:

znanstveni savjetnik u miru - Institut Ruđer Bošković

Članstvo u Akademiji:

redoviti član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (24.07.1991. - ...)
izvanredni član - Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti (07.06.1977. - 24.07.1991.)


hm, osim kaj je ono kaj nesmem napisat, razmisli malo o masonima, tzv. slobodnim zidarima, morti nekaj sjedne na mjesto

_________________
Sve što sastaviš raspadne se prije ili poslije

Kaj nesmes pisat na demokratrskom forumu?


Ajd vako, jamerika badava slavi godine nezavisnosti. Ona je i dalje kolonija ali ne vise engleške nego izraela.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

budem, ali zahtijeva vremena, da svima bude jasno kaj je v svetu.
Probal bum pisati na nekom jeziku koji nije purgerski, da me ceo svet razume

_________________
Sve što sastaviš raspadne se prije ili poslije

Kak me jebe:


ajd vako - švercegovski
jamerika - dalmatinski
engleška - dalmatinski

Di je tu purgerski? Haaaaa?!?

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Rekla bi Tara: kao akademski obrazovan seljačina dobro i govoriš, ali pišeš zagrpčanski, pa di si se ti rodio?

Hm, u Petrovoj, al se ne sječam.Bio sam mali.

_________________
Sve što sastaviš raspadne se prije ili poslije

Akademik dr.sc. Ivo Šlaus, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković (u području fizike čestica i nuklearne fizike), u intervjuu za Novi list komentirao je odgovornost znanstvenika za budućnost i dobrobit čovječanstva, priče o 'odljevu mozgova' kad uđemo u EU te problemu (ne)zaposlenosti.

"U 21. stoljeću znanstvena politika je temelj ukupne politike, jer znanost ulazi u sve. Stalno govorim studentima da politika prodire u sve, ali sve prodire u politiku, a znanost je glavna u tome. Često se smatra da su znanost i kultura nadgradnje. To je posve pogrešno. Znanost je temelj svega i mjerilo svega jer jedino što je sigurno čovjek uspješno napravio je znanost (umjetnost traži opširniju raspravu). Tijekom 20-godišnje povijesti znanstvena politika uglavnom nije dorasla zahtjevima Hrvatske. Svim iznimnim studentima treba omogućiti nastavak studija, recimo put do doktorata znanosti. Strah od previše doktora nije osnovan - treba nam bar pet puta više stvarnih doktora znanosti koji stvaraju, kritiziraju i analiziraju, imaju ideje i svijet ih prepoznaje kao lidere", komentirao je Šlaus znanstvenu politiku u Hrvatskoj.

Na pitanje o pesimističnim najavama da će ulazak u EU pokrenuti novi odljev znanstvenika i stručnjaka, Šlaus je kazao kako za to nema razloga. "Hrvatski znanstvenici uvijek su odlazili u inozemstvo i tamo radili. Ja sam proveo bar deset godina radeći na mnogim svjetskim univerzitetima. Dapače, naše vodeće znanstvene institucije potiču naše znanstvenike da istražuju koristeći svjetske centre, ali naravno, ne prekidajući intenzivan odnos i sa svojom izvornom institucijom u Hrvatskoj i s našom domovinom. Neki odluče živjeti vani, ali mislim da će taj postotak čak biti manji našim ulaskom u EU. Bitno je da naši znanstvenici imaju odlične uvjete za svoj rad", kazao je.

Zanimljiva je Šlausova tvrdnja da je zastarjelo mjeriti rejting države po BDP-u, te da je bolji pokazatelj stopa zaposlenosti.

"Suvremenu ekonomiju obilježavaju ne samo financijske i ekonomske krize nego i to što čovjek proizvodi smeće i štetu tako da je tzv. ekološki otisak 30 posto veći nego što Zemlja može apsorbirati. Prednost BDP-a je da je vrlo jednostavan i mjeri ekonomsku aktivnost bez obzira na to je li štetna, poput proizvodnje oružja, ili korisna kao proizvodnja hrane, lijekova ili istraživanja. Moramo razviti indikatore koji mjere što je u ekonomskom životu bitno", kazao je Šlaus.

"Zaposlenje je ekonomski ekvivalent političkih prava, npr. prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je niži od 65 posto, a cilj je dostići 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost i niža. Postotak zaposlenosti je relativno jasan, promptan i točan indikator, pa zagovaram njegovo korištenje. No i to je statistički pokazatelj i nipošto ne znači da traži da se svako radno mjesto održava vječno. Brzi razvoj prouzrokuje brze promjene: one se mijenjaju i nemoguće je stalno raditi isto. U sljedećih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit će zastarjelo pa će nestati ili tražiti mnogo manji broj radnika, a 'rodit' će se mnoštvo drugih. Sigurno će trebati sve više obrazovanja i to naročito cjeloživotnog obrazovanja", zaključio je akademik.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.