Crometeo - Kristijan Božarov

Kinta

KRISTIJAN BOŽAROV Predsjednik udruge Crometteo

Prerano je tvrditi da globalno zatopljenje uzrokuju samo ljudi

Zasad postoje naznake da bi proljetni i ljetni mjeseci mogli biti topliji od »normale« (višegodišnjeg prosjeka), ali to valja uzeti s rezervom. Čak i u iznadprosječno toploj godini postoji nekoliko tjedana kada su temperature vrlo niske

Sa sve većom učestalošću vremenskih ekstrema i ovisnosti ljudi o vremenskim prilikama, meteorologija je s vremenom postala zanimljiva širokoj javnosti, a meteorolozi su se promaknuli u prave medijske zvijezde. Mladi meteorolog, amater Kristijan Božarov koji je 2011. godine diplomirao na Studiju telekomunikacija na Fakultetu prometnih znanosti, predsjednik je udruge CROMETEO i jedan od onih čije se javljanje u eter očekuje s nestrpljenjem. Pozornost javnosti zadobio je preciznim prognozama o kojima se danima poslije govori. Na početku razgovora pitamo ga s kojim je ciljem osnovana udruga kojoj je na čelu i o kakvoj je zapravo udruzi riječ.

»Udruga CROMETEO osnovana je s ciljem popularizacije meteorologije. Okuplja meteorologe amatere, ljubitelje vremenskih pojava i sve one koji na neki način o njima ovise ili ih prate. U proteklih osam godina udruzi su se priključile stotine simpatizera. Sudjelujemo na gradnji mreže automatskih meteoroloških stanica te domaćih prognostičkih karata koje se mogu pronaći na adresi maps.meteoadriatic.net. Svake godine postavljamo izložbu meteoroloških fotografija koje mnoge ostavljaju bez daha. Važno je naglasiti da većina članova udruge volontira i ulaže svoje slobodno vrijeme i ljubav. Zajednička nam je ljubav prema vremenu i zanimljivostima koje nam ono svakodnevno pruža.

slika

Građanima Šibenika i cijele županije »nametnuli« ste se preciznošću prognoza, posebice u vrijeme snježnog nevremena kada su se sve vaše najave obistinjavale. S vremenom su vaše prognoze postale vrlo slušan dio Radio Šibenika. Kako vam uspijeva tako točno prognozirati vremenske (ne)prilike?

- Vremenska prognoza danas je puno preciznija i pouzdanija nego prije dvadeset ili trideset godina. Tehnologija i prognostički alati puno su brži, suvremeniji i snažniji pa mogu obrađivati veliku količinu informacija. Prognoza je sve točnija zahvaljujući većem broju mjerenja na površini Zemlje, u morima, oceanima i zraku, kao i satelitima, radarima i uopće, te boljoj suradnji meteoroloških organizacija.

Kojim se sve računalnim modelima služite i koliko surađujete na međunarodnoj razini kad je riječ o dobivanju podataka?

- Vrijeme ne poznaje državne granice. Ono putuje, mijenja se i donosi promjene svima. U tom je smislu vrlo važna međunarodna suradnja meteoroloških institucija i udruga. Naš član Ivan Toma razvio je vlastite meteorološke karte prilagođene području Hrvatske koje uvelike pomažu u prognoziranju vremena za naše područje.

Pozornost slušatelja zadobili ste i elekoventnošću, ubacivanju starih narodnih uzrečica, ali i raznim usporedbama vremenskih prilika. Koliko se pripremate za prognostičko izvješće i koliko je meteorologija postala dio vas?

- Meteorologija je oduvijek dio mene. Moglo bi se reći da u svakom trenutku znam kakvo je vrijeme jer jednim okom uvijek promatram nebo. Čak i kad sam u društvu, uvijek osluškujem vjetar i pratim promjene na nebu. Kad se stručni meteo-pojmovi ljudima predoče na zanimljiv i blizak način, onda je i njihova reakcija na prognozu najčešće pozitivna.

Nalazimo se u mjesecu ožujku koji je u prognostičkom smislu od davnina poznat po »tri marčane bure«. Hoće li se i ove godine ispuniti to pučko vjerovanje i koliko je ono ukorijenjeno u meteorološku praksu?

- Ožujak je u većem dijelu Hrvatske najvjetrovitiji mjesec u godini. Čak i dobro poznate marčane bure potvrđuju njegovu vjetrovitu narav. Inače, ožujak je ime dobio po riječi lažnjak, lažljivac. Prvu marčanu buru imali smo u prvom tjednu - bila je orkanska i donijela je brojne probleme. Čini se da do kraja ožujka više neće biti tako jake bure i hladnoće kao na njegovu početku.

Čeka li nas do kraja mjeseca neko veće iznenađenje u smislu jačeg vremenskog poremećaja? Jesam li ovim pitanjem ušla u sferu prognoze koja ne može biti precizna jer je riječ o duljem razdoblju?

- Jedna stara izreka kaže: »Ako zima ne ugrize, onda ošine repom«. U prenesenom značenju želi reći da će zima kad-tad pokazati svoje zube, pa makar to bilo i na početku proljeća. Mislim da smo zimu odradili, posebice u veljači, koja je bila hladna i snježna. O izgledima vremena u sljedećem razdoblju teško je govoriti s velikom sigurnošću. Prema svim trenutačnim pokazateljima, na vidiku nema niskih temperatura, barem ne u sljedećih desetak dana. Nakon toga, prognoza nije pouzdana.

Kako gledate na prošlu godinu u temperaturnom i oborinskom smislu, a kako na dosadašnji tijek godine?

- Ono što je najviše obilježilo 2011. godinu svakako je bila suša. U nekim dijelovima zemlje svaki je mjesec bio sušniji od uobičajenoga. Temperatura zraka bila je puno viša, osobito u ljetnim mjesecima. Teško je reći što nas čeka ove godine, ali će vjerojatno i ona biti toplija od normale. No, to ne znači da neće biti i hladnih dana.

Kad govorimo o sezonskim prognozama, koliko su one, po vama, precizne? Koji sve parametri određuju dnevnu ili višednevnu prognozu, a koji onu sezonskoga karaktera? Kako, zapravo, nastaje vremenska prognoza?

- Kako i sama riječ kaže, riječ je o prognozi. Sve počinje od trenutačnih mjerenja atmosferskih uvjeta na nekim mjestima. Za to nam služe meteorološke stanice koje bilježe promjenu temperature, vlage, tlaka, smjera i brzine vjetra, količinu oborina... Ti se podaci šalju u međunarodnu razmjenu na temelju čega numerički i prognostički modeli pokušavaju simulirati kako će se vrijeme ponašati u bližoj budućnosti. Što je gušća mreža meteomjerenja, to je točnija vremenska prognoza. Zašto? Zamislimo da u Europi imamo samo jednu meteorološku stanicu, na primjer u Parizu. Iz Pariza nam jave da je kod njih velika oluja i da se ona kreće prema istoku. Ta informacija nam neće puno pomoći da saznamo kakvo će vrijeme biti kod nas. Ne znamo je li ta oluja mala i kratkotrajna ili je riječ o golemoj cikloni koja će »progutati« cijelu Europu. Ako nam i ostale stanice jave kakvo je vrijeme, onda se dolazi do boljeg uvida u stanje atmosfere. Tada je puno lakše pratiti kojom se brzinom neki oblak ili oluja kreće i prema kojem području putuje. Tu nam pomažu satelitske i radarske slike s pomoću kojih se prati kretanje oblačnih sustava, njihov sastav i ponašanje. Prognostički model tako izračuna putanju kojom bi se oluja trebala kretati. No, računalni modeli nisu potpuno precizni i ne poznaju lokalne mikroklimatske uvjete pa završnu riječ ima meteorolog koji tumači izračun tako da ga prilagodi lokalnim uvjetima. Tako, pojednostavljeno rečeno, nastaje vremenska prognoza.

Može li se s većom dozom sigurnosti reći kakvo nas proljeće ili ljeto čekaju?

- Prognoza je pouzdanija što je bliže vremensko razdoblje na koje se odnosi. Zato je prognoza za sutra ili sljedećih nekoliko dana dovoljno točna da je možemo smatrati pouzdanom. Kad je riječ o dugoročnim, sezonskim prognozama, priča je puno šira. One se razvijaju i još su u doradi i eksperimentalnoj fazi. Brojni faktori utječu na globalni razmještaj atmosferskih sustava, poput sunčeve aktivnosti, temperature oceana... Stoga je vrlo teško dati prognozu za nekoliko tjedana ili mjeseci unaprijed. Zasad postoje naznake da bi proljetni i ljetni mjeseci mogli biti topliji od »normale« (višegodišnjeg prosjeka), ali to valja uzeti s rezervom. Čak i u iznadprosječno toploj godini postoji nekoliko tjedana kada su temperature vrlo niske. Budući da je 2011. godini u većem dijelu Hrvatske bila izrazito sušna, ne bi bilo dobro da se suša ponovi i ove godine. Nadajmo se da će proljeće ipak donijeti dovoljnu količinu kiše.

Gledajući globalno, poremećaj klime je očit, a manifestira se sa sve više ekstrema. Koji su, po vama, najočitiji ekstremi dosad i zašto? Što ih je sve uvjetovalo i koliko je riječ o posljedicama globalnog zatopljenja?

- Klima se mijenja oduvijek i tako će biti zauvijek. Ona je poput živog organizma koji doživljava polaganije ili brže promjene, ovisno o čimbenicima s kojima je u doticaju. Promjene klime koje se događaju za vrijeme naših života prilično su male i ne utječu toliko drastično na naš život. Ali, kad gledamo dulje vremensko razdoblje, onda se mogu bolje pratiti klimatske promjene. One pokazuju određene pravilnosti, odnosno, izmjene hladnijih i toplijih razdoblja u više-manje pravilnim vremenskim razmacima. Ljudska aktivnost vjerojatno pridonosi globalnom porastu svjetske temperature, ali je prerano tvrditi da zatopljenje uzrokuju samo ljudi. Ima i drugih bitnih čimbenika od kojih je svakako najvažnije Sunce i njegova aktivnost. U priči o globalnom zatopljenju ili zahlađenju najprije moramo objasniti da globalno znači na razini cijelog planeta. Pri promjenama klime mogući su razni ekstremi, od suša i poplava do toplinskih ili hladnih udara. Većina znanstvenika misli da nam slijedi daljnji porast svjetske temperature zraka, ali to ne mora značiti da u pojedinim dijelovima planeta neće i zahladnjeti. Zemlja uvijek pokušava uspostaviti ravnotežu.

Meteorologija, općenito gledano, postaje sve zanimljivija ljudima. Vjerujete li da će i u budućnosti ljudi još više ovisiti o prognozi vremena i težiti ka njenoj daljnjoj preciznosti zbog niza djelatnosti koje o njoj ovise?

- Ljudi su svakodnevno izloženi vremenskim prilikama i neprilikama. Mnogi u žurbi i ne primjećuju vrijeme oko sebe, ali na kraju i gospodarstvo i naše slobodno vrijeme jako ovise o vremenu. Naša je udruga CROMETEO, koja ima opušteniji pristup, sigurno pridonijela popularizaciji meteorologije. Pritom potpuno uvažavamo ozbiljnost znanosti i Državnog hidrometeorološkog zavoda kao krovne meteorološke institucije u našoj zemlji.

slika

.