Na tržištu nekretnina oko 15.000 neprodanih stanova čeka vlasnike, mnoge su građevinske tvrtke propale, a one koje su opstale, svoju ponudu morale su prilagoditi zahtjevnom tržištu. San o vlastitom stanu mnogima se pretvorio u noćnu moru u kojoj se rata kredita izjednačuje s mjesečnim prihodima, a mnogi duguju mnogo više nego što njihovi domovi vrijede.

Zlatno doba na tržištu nekretnina zasigurno se neće ponoviti, ali možda za njime i ne treba žaliti. Prema istraživanjima o ekološkom otisku, u izvještaju Ecological Footprint of Nations, ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1961.-2000. godine porastao za 150%. Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja nam govori koliko jako svojim načinom života pritišćemo Zemlju, odnosno koliko određeni prostor može podržati našu proizvodnju, potrošnju i odlaganje otpada. Da bi zadovoljio svoj životni standard, prosječnom Amerikancu potrebna je površina od 9,57 ha, dok je prosječnom Hrvatu potrebno 2,9 ha. Na raspolaganju imamo tek 1,8 hektara po stanovniku planete. To znači da sada živimo preko granica održivosti, trošimo više nego što imamo. Bruno Motik i Dražen Šimleša, u knjizi «Zeleni alati za održivu revoluciju», prema navedenim podacima tvrde da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi nam 5 planeta.

U prilog neumjerenosti u životnim potrebama govori i podatak da je u Americi i Australiji prosječna kvadratura obiteljske kuće 1950. godine bila oko 91 m2. Godine 2004. prosječnoj obitelji je bilo potrebno 218 m2 prostora. Budući da se vrijeme provedeno kod kuće drastično skratilo, apsurdno je to da je prosječnoj obitelji potrebno 140% više prostora nego prije 50 godina. Kriza je došla kao korektivni faktor, pa su se kuće do 2011. godine u prosjeku «smanjile» za oko 10 m2.

Problem predstavlja i iskorišteni materijal koji se nedovoljno reciklira, sakuplja, prerađuje i koristi za izradu novih proizvoda. Prenaglašeni konzumerizam je donio nepregledna odlagališta automobilskih guma, prometnih znakova, plastičnih i staklenih boca, papira, betonske i metalne građe. Upravo od ovih materijala grade se nova zelena naselja u Kaliforniji.

No, i Europa ima ambiciozan plan prema kojem se do 2020. godine mora reciklirati 70% iskorištenog materijala. Prostora za napredak ima više nego dovoljno, budući da trenutno recikliramo tek 7%. Kolokvijalna fraza da je «kriza izazov i prilika za razvoj» u ovom slučaju je primjerena.

LINK na *pdf knjigu Zeleni alati za održivu revoluciju.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.