Predsjednik Nikaragve Daniel Ortega i čelnik kineske HKND Group potpisali ugovor o izgradnji novog plovnog puta između Atlantika i Pacifika

U Nikaragvi su jučer, u petak 14. svibnja, predsjednik Daniel Ortega Saavedra i čelnik međunarodne tvrtke iz Hong Konga Canal Development Investment Co. (HKND Group), Wang Jing, potpisali ugovor o koncesiji za izgradnju velikog međuoceanskog kanala koji će spajati Atlantski ocean i Pacifik, javlja latinoamerička medijska kuća TeleSur.

Na svečanosti održanoj u Palači naroda, 'El Comandante' Daniel (kako ga oslovljavaju u Nikaragvi) u pratnji supruge, pjesnikinje i revolucionarke Rosarie Murillo i predsjednika međunarodne tvrtke HKND Group, Wang Jinga, izjavio je 'kako je ovo prvi korak u realizaciji velikog sna'. Ortega je izjavio kako će zajedno s korporacijom HKND i sa skupinom stručnjaka iz cijelog svijeta obaviti posao kojega je 'Zakonom 840' odobrila Narodna skupština Nikaragve. Predsjednik Ortega je naglasio kako je zakon objavljen u službenom vjesniku te centralno američke države, koja se od američkog satelita pretvorila u ozbiljnog konkurenta interesu sjevernameričkih kompanija u regiji.
Istaknuo je kako dogovor o izgradnji ovog mega projekta rezultat rada koji je obavljen s velikom predanošću i od strane Nikaragve i od strane kineske tvrtke.

"Ovo je projekt koji će nam olakšati borbu protiv siromaštva i zaradom od njega ćemo osigurati blagostanje i prosperitet naroda Nikaragve", izjavio je nikaragvanski 'El Comandante' i istakao 'kako se ovog puta ne radi o improvizaciji'.

Time je htio podsjetiti narod u Nikaragvi na period suradnje sa Sjedinjenim Državama, kada su stručnjaci iz američke ornarica izradili studiju o izvedivosti kanala u Nikaragvi, potom su se predomislili i izgradili Panamski kanal.

'Ovog trenutka Panamski kanal zbog povećanog pomorskog prometa i svjetske trgovine, nakon sto godina postojanja, treba proširivati. Iz tog razloga smo odlučili stupiti u kontakt s kineskim poduzetnikom Wang Jingom, koji će obaviti organizacijski dio posla, uložiti kapital i ponuditi stručnjake. Osigurati će sredstva i tehnologiju kako bi se uspješno realizirao ovaj projekt i od sna postao stvarnost', izjavio je nikaragvanski predsjednik na svečanosti u Palači naroda.

U priopćenju za javnost je naglašeno kako je potrebno uložiti mnogo truda, ali da se radi o globalnom projektu u kojega svi zainteresirani trebaju uložiti napore, te kako je nužno da se u njega uključe svi dobronamjerni investitori iz prijateljskih zemalja.





Ortega je podsjetio 'kako su lideri Španjolske i Engleske znali koliko je strateški važan položaj Nikaragve kada su razmišljali o skraćivanju plovnog puta, ali i na Sjedinjene Američke Države koje su tada htjele skratiti pomorski put od svoje istočne do zapadne obale na Pacifiku i svejedno su donijeli odluku o izgradnju Panamskog kanala'.

'Ovo je prvi put da se pravi studija izvedivosti još od vremena izgradnje Panamskog kanala i nakon obavljenog posla svima je jasno kako se radi o održivom projektu. Sjedinjene Države nikada nisu napravila tako dobru studiju, niti će je ikad napraviti. U Americi, danas nakon 500 godina, oni još provode istraživanja. Studije izvodljivosti se prave kako bi došlo do ostvarenja sna', kritizirao je američki pristup u realizaciji projekta nikaragvanski predsjednik.

Za nikaragvanski narod je predsjednik Ortega izjavio 'kako će se ljudi koji su se desetljećima borili za suverenitet i dalje to činiti baš na ovaj način'.

'Sve dok u zemlji postoje siromašni i dok nam gospodarstvo ovisi o drugima, mi ne možemo govoriti o suverenitetu i moramo ostvarivati pretpostavke da pobijedimo u toj borbi. Suverenitet se također ostvaruje u socijalnom i gospodarskom sektoru', izjavio je Daniel Ortega 3. svibnja na summitu i Kostarici, na kojem je imao priliku sresti se s američkim predsjednikom Obamom i kojemu je već tad potvrdio kako će se krenuti s izgradnjom kanala. Ortega je izjavio kako je Baracku Obami poručio 'da i američki poduzetnici mogu sudjelovati u projektu, ali dosad nijedna američka kompanije nije kontaktirala vladu u Managui.'

Na summitu je sudjelovao i panamski predsjednik Ricardo Martinelli koji je dao podršku Nikaragvi za izgradnju kanala, a Ortega je tada pozdravio 'latinoamerički stav panamskog predsjednika koji je shvatio kako nikaragvanski kanal nije nikakva prijetnja, već korist za cijelu regiju koja će budućim naraštajima osigurati bolji život'.





Nikaragvanski kanal će biti dugačak oko 133 milje, dok je onaj u Panami dugačak 48 milja. U dogovoru s kineskim parterima odlučeno je da će se graditi kanal koja predviđa probijanje 190 km plovnog puta preko kopnenog teritorija, a ostalih 80 km će ići preko jezera Cocibolca. Radovi će početi u svibnju 2014. a trajati će 10 godina i kineske investitore iz HKND grupe će koštati 40 milijardi dolara. Kinezi će zauzvrat dobiti koncesiju na naplatu u trajanju od 100 godina, a Nikaragva će se moći brinuti o popratnoj infrastrukturi koja nema veze sa samim kanalom. Od HKND grupe će za cijelo vrijeme trajanja koncesije pri tom dobivati 10 milijuna dolara godišnje.

Reakcija Sjedinjenih Država se ograničila na komentar "da je Zakon 840 kojim je Narodna skupština u Managui odobrila izgradnju kanala u suradnji s kineskim i ulagačima neustavan, te kako nije pravno valjan", a tu su bile i nezaobilazne nevladine udruge čijih je nekoliko desetaka pristaša jučer prosvjedovalo u glavnom gradu s transparentima "Nikaragva nije na prodaju". Uobičajeni folklor kada su u pitanju ulagači koji dolaze van granica SAD-a.

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.

Nikaragva je najavila započinjanje izgradnje 50 milijardi vrijednog kanala kojim će se do 2020. godine, za velike brodove plovnim putem, povezati Atlantski i Tihi ocean. Izgradnja i projektiranje povjereno je kineskoj grupi HKND. Kanal će predstavljati konkurenciju Panamskom kanalu i trebao bi popraviti ekonomsku situaciju druge najsiromašnije države Srednje Amerike.

Nikaragvanska vlada rekla je kako će se 278 kilometara dugim kanalom, koji bi trebao biti u funkciji do 2020. godine, popraviti ekonomski rast za više od 10 posto godišnje. Također, izgradnjom kanala, Kina će dobiti uporište u Srednjoj Americi.

Izgradnja kanala povjerena je kompaniji HK Nicaragua Canal Development Investment Co Ltd, koja je u vlasništvu Wang Jinga, slabo poznatog kineskog teleoperatorskog giganta koji je dobro povezan s kineskim vlastima.

Preliminarna ponuda i nacrt projekta biti će ponuđena u prvom kvartalu 2015. godine, dok će u istom razdoblju biti podnesena i izrađena opsežna studija utjecaja na okoliš. Do kraja trećeg kvartala trebali bi započeti radovi na iskapanju.

Prošlo je više od godinu dana od najavljivanja projekta, on i dalje izaziva skepsu, dok se još uvijek čekaju odgovori na pitanja cjelokupnog financiranja, negativnog utjecaja na jezero Nikaragva kojim će kanal prolaziti, te koliko će se zemlje za izgradnju morati iskopati.

Ceremonija započinjanja izgradnje uvelike je bila simbolična, a u stvarnosti je označila početak izgradnje prilaznih cesta kojima će se koristiti mašinerija potrebna za izgradnju kanala.

Nikaragvanski potpredsjednik, Omar Halleslevens, rekao je kako će se izgradnjom kanala promijeniti povijest i ekonomska situacija Nikaragve.

"S ovim kanalom, Nikaragva će na sebe preuzeti pet posto svjetskog trgovinskog pomorskog prometa, što će zemlji donijeti brojne ekonomske pogodnosti i udvostručiti bruto domaći proizvod", rekao je Halleslevens.

U izjavama političara može se pročitati kako u kanalu polažu velike nade i očekivanja. Ipak, u posljednjih nekoliko tjedana moglo se kroz brojne prosvjede pročitati i narodno nezadovoljstvo izgradnjom kanala.

Mnogi se boje kako će negativni utjecaj na okoliš biti mnogo veći nego ekonomska dobit ili se protive velikodušnim uvjetima koje je kineska kompanija dobila. Oni koji žive na području kojim će prolaziti kanal jednostavno ne žele izgubiti svoju zemlju.

U HKND-u smatraju kako će projekt biti završen unutar pet godina te kako će prvi brodovi zaploviti kanalom do 2020.godine, dok će trošak izgradnje doseći 50 milijardi dolara i pružiti posao za 50 tisuća ljudi.

Projekt uključuje izgradnju dvije luke, zračne luke, odmaralište i zonu za stvaranje električne energije.

http://www.bbc.com/news/world-latin-america-30584559

_________________
Ako su neki zivoti savrsena kruznica, drugi uzimaju oblik koji ne mozemo predvidjeti ni shvatiti. Gubitak je bio dio moga putovanja. No i pokazao mi je sto vrijedi.
Kao i ljubav na kojoj mogu jedino biti zahvalan.